Pješačenjem do zdravlja

 26. travnja PD Strilež je organizirao  zanimljiv izlet naziva "Pješačenjem do zdravlja" koji održavaju već 37. put na različitim lokacijama.   Sada je bio uspon na vrhove Črni vrh i Kolevrat kao i šetnja oko labirinta u zaselku Omar.  Nakon okupljanja kod lovačkog doma u mjestu Luka Krmpotska krenulo se u 10 h na uspon.   Taj dio spada pod grad Novi Vinodolski kao i obližnje Kolovratske stijene i planin. kuća Vinište iznad Klenovice.

Pozivni plakat.

 Evo malo  sličica Nebeskih labirinta. Na Črni vrh nisam išao jer sam bio prije kao i na Kolovratskim stijenama.

Pogled sa labirinta na Novi Vinodolski.

 Poslije sam otišao do Crikvenice i popeo sam se do naselja Kotor u kome sada ima samo par stanovnika.

Kreće se stazom između suhozida.

Jedna od napuštenih kuća u Kotoru.

Ostaci jedne od crkvi.

Pogled sa vršnog dijela od 184 m. gdje se nekad nalazila crkva sv. Trojice na Crikvenicu. Gore lijevo se vidi mjesto Šilo na otoku Krku. 

 Prije naseljavanja današnje Crikvenice živjelo se u naselju Kotor na obližnjem brijegu, koje se spominje još u 13. stoljeću. Kotorska je župa bila u sastavu srednjovjekovnoga gradića Grižana gdje su vladali knezovi krčki kasnije nazvani Frankopanima, poznati po Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine.  U Crikvenici su nakon luke izgradili crkvu (crikvu) sa samostanom  i od tada se zove Crikvenica. 

 Jeste  li za pirjane gljive i povrće? Na kraju dodane masline i maslin. ulje.

Križaljkica 'srdašce' u koje treba upisati devet slova od riječi KLENOVICA preko koje se mora prijeći i za Vinište i za Luku Krmpotsku.

Par premetaljki pojmova spomenutih u postu.

LEŽI TRS

VOLI DNO

VRTE KOLA

27. Homo si teć

  Ove subote je u gradu koji teče potekla velika rijeka trkača svih uzrasta u utrkama Homo si teć i Rijeka Run.  Festival sporta i rekreacije se održao 27. put a i ja sam učestvovao u većini ovih utrka, jednom i u polumaratonu.  Po običaju velika gužva prije starta.

Nakon starta građanske rekreacijske utrke krenuo je start natjecateljskih  u polumaratonu, desetki, petici i štafeti 3x7 km. 

Na ovakvim utrkama  na više mjesta mora biti okrjepa.

Trči se i po lukobranu Mololongo.

Prva tri mjesta u polumaratonu su po običaju osvojili trkači iz Kenije a kod žena je  nakon prve dvije Kenijke došla treća Tea Faber iz AK Fit iz Zaprešića inače hrvatska rekorderka u polumaratonu i jedna od najboljih svjetskih trkačica po stubama, bila je prva i na utrci '539 skok' po Trsatskim stubama.

Ove Kenijke trče kao gazele.

 Djecu nakon kratke utrke 'Mići trk' zabavlja klaun.

 Korzo puno trkača i gledatelja.

Galeb leti iznad mora i ovo ga se puno ne tiče.

Možda će nekome pasati ovakvo jelo.

Crna leća, heljda, artičoka, pasirana rajčica, maslin. ulje.

Neke premetaljke spomenutih pojmova.

MISTO HOĆE

KRUNE RAJI

LOPTA NA MORU

LOLO NOGOM

dodao Maji.

I mini križaljka sa sličicom.

Vodoravno

1. Vidi naslov, zajedno sa 7. okomito. 2. Boginje srdžbe  i prokletstva u starogrč. mitologiji. 3. Maramica, rupčić po primorski. 4. Sedmo slovo grčkog alfabeta. 5. Mjesto u ist. Srijemu u općini Šid. 6. Jednoznamenkast broj.

Okomito

1. Starogrčki bog vatre. 2.  Vješt govornik. 3. Premještati, odnositi. 4. Osobna zamjenica. 5. Tuljanovo krzno. 6. Istok-jugo-istok. 7. Vidi pod. 1. vodoravno.

Šumsko bilje

 Kad već ovakvo vrijeme dopušta zašto ne malo prošetati i šumama Loza i Lužina iza Kastva. Od Crekvine se krene šumskom cestom i zatim se negdje skrene na uže stazice i na malo teži teren

Bude i otpalih grana od nevremena i treba pripaziti.

U šumi ima i raznih čudovišta.

Osim stabala ima raznih drugih biljaka, neke su jestive a neke otrovne. Bljušt, bršljan, kopriva, kostriš, kotrljan, likovac, medvjeđi luk, paprat, praseće zelje, urodica, veprina, vučja stopa...  i još uvijek neke proljetnice.

Evo listova đurđice koji su otrovni i ne bi ih se smjelo zamijeniti za jestivi medvjeđi luk.

Medvjeđi luk je mekši i manje ljut prije cvatnje ali i kad procvjeta  je dobar a tada je puno lakše prepoznatljiv.

Najveća opasnost za neoprezne berače su ovi listovi mrazovca koji je puno otrovniji od đurđice ali mislim da je vidljiva razlika.

Zanimljivi cvjetovi ptičje grahorice.

I jedna opasna biljka, vučja stopa, odgovorna za bolesti bubrega jer ako ju krave pojedu može zatrovati mlijeko.  

Zanimljiv cvijet sličan muholovkama ali desi se i nekoj neopreznoj muhi da zaglavi unutra jer ne može izaći.

 Ali nađe se i samoniklih orhideja, ovo je grimizni kaćun.

Kao da plešu u piđamama.

Jedno skromno jelo, bob, tjestenina od integ. pira, povrće, začini, maslin. ulje...

I malo enigmatike.
Križaljkica 'srdašce u koje treba ukomponirati devet slova od riječi MAJEVI VRH a taj vrh se nalazi u ovoj šumi.

Pomicaljka gdje se u okomitim stupcima kriju tri cvjetne biljke spomenute u postu.

BAKULA

KORITO

PRITOK

PARDON

GLJIVAR

PLACAR

KLANAC

Iznad Opatije i Lovrana

Jedna od proljetnih šetnji po nižim dijelovima planine Učke. Prvo sam u Opatiji krenuo prema prvoj točki Opatijske planinarske obilaznice (u daljem tekstu OPO) koja se nalazi na staroj stazi za Veprinac.

 Na stranici Liburnija.net nakon uređenja te staze 2010. g. je pisalo:

 Staza kojom se krećete vrlo je stara. Njezina je povijest manjim dijelom zapisana u knjigama – ona se uglavnom čuva u sjećanjima lokalnog stanovništva i pričama o tome kako su se ovom stazom nekada koristili stanovnici Veprinca i okolnih mjesta prilikom obavljanja svojih svakodnevnih poslova. Mlekarice su nosile mlijeko s Veprinca prema obali; sijeno se nosilo iz malih imanja, tzv. umejaka, smještenih bliže moru, za prehranu blaga u štalama Veprinca i okolnih zaselaka; drva su se također nosila iz umejaka u vlastite kuće za ogrjev, ili pak na obalu radi prodaje.

Kad su već naši stari bili tako vitalni, zašto ne bi i mi, a ovim stazama sada uglavnom šeću turisti i planinari. od Slatine u Opatiji uz autobusni kolodvor i prateći planinarske markacije prođe se kroz tunelić i brzo dođe do zanimljivog izvora Vrutki, gdje su nekad opatijske žene prale rublje i usput komentirale razna događanja.  Pučko ime mu je bilo Vrutki, kako se zove i danas, a Austrijanci su ovaj izvor i korita nazvali po Littrowu – admiralu i nastavniku Pomorske akademije u Rijeci, a u Opatiji je živio u vili Rusticana. Nekima će biti poznatiji kao otac slikarice opatijskih i kvarnerskih motiva, Lee von Littrow, čiji se radovi i danas prodaju na aukcijama, a Talijani su ovom lokalitetu nadjenuti ime Mazzini. Pogled na Vrutke, a poslije se vraćam dolje na šetnicu i desno prema prvoj KT OPO. Uz ovaj put bilo je ljubičica, ali i drugog cvijeća kao da ih je netko sadio . Liburnija je poznata po šetnici Lungomare kojom se prošeće na tisuće turista, ali ima lijepih šetnica i iznad Opatije, a za neke od njih je zaslužan i

rumunjski kralj Karlo koji je, ako se ne varam 1896., tijekom svog prvog boravka u Opatiji a bio je gost poznate vile Amalia, izgubio za vrijeme jednog od jahanja šumom negdje ispod Veprinca. Zabilježeno je, nakon što se taj dan izgreban i umoran uspio vratiti u Opatiju, drugo jutro uputio do tadašnjeg kotarskog glavara, baruna Artura von Schmidt-Zabiérowa (čiji se grob nalazi u Voloskom) i ljutito zatražio objašnjenje zašto putovi nisu uređeni i označeni. Kako pričaju, a ja im vjerujem, lukavi Zabiérow (ne,š političara) se diskretno potužio kako za te stvari nema novaca, a kralj Karlo (ne'š ti kralja) je odmah odriješio kesu i stavio na stol dovoljnu svotu novaca za tu svrhu. Zanimljivo, ali novac je bio dobro utrošen i šetalište je dovršeno 1901. godine.

Karl Eitel Friedrich von Hohezollern - Sigmaringen  (1839.-1914.) postao je 1866. rumunjskim knezom, a 1881. i kraljem, uzevši ime Karlo I. U Opatiju je prvi puta došao travnja1896. i odsjeo u vili Angiolina zajedno sa svojom ženom Elizabetom (1843.-1916.), glazbenicom, slikaricom, i književnicom znanoj po pseudonimu Carmen Sylva.

Jedna od šetnica se zove Carmen Sylva i sve je češće posjećuju turisti, a ovom i   drugim šetnicama  se organizira i nordijsko hodanje.

         Ovo je odmorište na putu za Veprinac, gdje sam i ja odmorio, a tu se na

        kamenu uz stazu nalazi i žig OPO.

           

 

Nakon silaska u Opatiju nastavio sam vožnju prema Lovranu i Tuliševici kako bih se popeo na Šipičin Vrh i Knezgrad. Na početku uspona ima jezerce u koje se srušilo stablo, mislim alepskog bora. Prvo dolazim na stijene Šipičine sa kojih su lijepi vidici, za razliku od Knezgrada. Ovdje je netko sagradio kućicu, a od jednog Lovranca sam saznao čija je. Pogled sa vidikovca Šipičine na hotel Draga di Lovrana ispod. Pogled na mjesto Lovranska Draga (bilo je prema suncu i ostao je odsjaj). Pogled skoro okomito na cestu koja vodi za Lovransku Dragu. Na donjem dijelu fotke, ali puno iznad ceste, vidi se žuti cvat drijena. Vidi se  dio Medveje sa plažom a desno toranj luksuzne vile Castello.   Sjeverni dio Cresa, Tramuntana, djeluje blizu, lijevo se vidi dio otoka Krka  i otok Plavnik. Putem sam našao nešto šparoga i uz jedno domaće jaje i salatu od rikole iz vrta, potočnice iz lončanice, medvjeđeg luka iz šume, uz malo narančastog od mrkve, bijelog od repe i kapulice, list celera i bosiljka, maslin. ulje i limunov sok dosta za večeru. Sa početka puta od Šipičine prema Knezgradu se lijepo vide vršni dijelovi Učke. S vrha Knezgrada nema vidika, ali na tom vrhu koji je uvršten i u HPO još uvijek stoje betonski nosači nekadašnje razgledne piramide. Uz ovo bi išli stihovi Opatijca Drage Gervaisa: Pod Učkun Pod Učkun kućice, bele, miće, kot suzice vele. Beli zidići, črjeni krovići na keh vrapčići kantaju, mići dolčići, još manje lešice na keh ženice kopaju. Cestice bele, tanki putići po keh se vozići pejaju, i jedna mića, uska rečica, pul ke se dečica igraju. Na sunce se kućice griju, na turne urice biju. I jedna križaljkica štit 5x7

 1. ? 2. vijak, šaraf. 3. Veći nagib brda ili puta. 4. Upaljač, štapin, stijenj (umanjenica) 5. Cvjetnica porijeklom iz Japana, pacifička krizantema, lat. Ajania. 

 

Blagdanski

 

Evo jedan prigodni post uz vazmene blagdane.   Proljeće se sve više osjeća a i ovo burno vrijeme se pomalo smiruje.   Novi Vinodolski i druga mjesta su već prigodno ukrašena.

Pčela je sve više koje posjećuju razne cvjetove i tako razmnožavaju biljke.

Kao i leptira. Mislim da je ovo planinski okaš.

Ove ljubičice se sakrile ispod listova medvjeđeg luka koji će dobro doći u salati.

A kad sam već prikazao listove medvjeđeg luka evo i listova đurđice koji su otrovni a najviše sliče listovima luka. Približno su jednako veliki ali listovi đurđice imaju tvrđu strukturu, ovako se otkidaju kad se uhvate sa dva prsta po sredini i naravno nemaju okus ni miris na luk.

Može i ovakva skromnija košarica.

 A tko nije ni za jaja, ribe, šunku... , možda će mu pasati ovo pečeno povrće.

Križaljkica 'srdašce' u koje treba upisati 9 slova 

od riječi  USKRSNICA

Nadam se kako će je netko od vas i dobiti.

Premetaljke:

LUD KLIMA

NASPI ACI

ŠAR OKICA

VRSTE NAMAZA