Veli vrh na Krku

 

Veli vrh na Krku

Kad već nije bilo vrijeme za delati po vrtu i po kući (vrućina i praznik), skočio sam do (polu)otoka Krka za popeti se do najvišeg grebena na otoku sa vrhovima Veli Vrh (541 m) i Obzova (569 m) iznad Punta i Baščanske doline i malo se osvježiti u moru. Pogled na naselje Punat i veliku marinu. Već uz cestu primjetio sam ove cvjetove naprstka (digitalis), otrovne biljke, ali koristi se u liječenju srčanih oboljenja. Blizu mora malo dalje od plaža pronalazim sitne cvjetiće ljekovite gorke kičice koja spada u gencijane (ovdje su prikazani bar duplo veći). Biljka kičica, genčica, znan. Centarium erythraea, slo. tavžentroža, srp. crvena kantarija, tal. Centauro maggiore se oduvijek koristila za bolesti želuca i crijeva a dobra je i za jetru i žuč. Ljekoviti dijelovi su gorki glikozid eritrocentaurin, stearin, eterična ulja i drugi. Na putu za Veli Vrh bilo je raznih biljaka, a ovaj mali cvjetak žutog žednjaka je našao stanište u udubljenju u kamenu. Uspon na Veli Vrh i Obzovo nije težak, ali zbog kamenjara treba nositi čvrstu obuću. Kutija sa upisnom knjigom na geodetskom stupu na vrhu, vide se naljepnice raznih planinarskih društava. Vrijeme je bilo sunčano i vruće ali uz osvježavajući burin. Planinari na Obzovi, najvišem vrhu otoka Krka. Ovako izgleda lak zalogaj, ali bilo je zimi nekoliko intervencija GSS-a kad je planinare zahvatilo nevrijeme sa kišom i maglom i nisu znali gdje su. Ja sam se zadovoljio samo sa usponom na Veli vrh. Pogled sa vrha na otočić Košljun u Puntarskoj dragi. Oko Punta ima mnogo maslina. Križaljkica talijanka 9x6 sa 4 crna polja. Vodoravno 1. Most koji povezuje otok Krk sa obalom. 2. El. nabijena čestica. // Prvi skijaški centar u Sloveniji, izgrađen 1914. g. 3. Kilometar. // Književni lik  kojeg je stvorio  Edgar Rice Burrougs. 4. Hrvatski  profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. // ...Vinodolski. 5. Osobna zamjenica. // Šumom obrasli greben i vrh u Sloveniji iznad Vipavske doline,  zapadno od Velikog Roba (1237 m).  6. Stanovnici Postira na otoku Braču. Okomito 1. Roman Ranka Marinkovića. 2. Muško ime (hrv. novinar Bolković). 3. Čun bez sredine. // Povišen ton 'D'. 4. Kalij. // Pokazna zamjenica. // Tona. 5. Mjesto kod Opatije. // Kineski pojam za vitalnu energiju. 6. Pomorac. 7. ? 8. Ime trenera Bilića. 9. Prirodni organski spoj (skupina polifenola) biljnog podrijetla, ima ga u kožici  isjemenki grožđa. Pomognite profesoru dovršiti križaljku. I neke premetaljke. svi NA PUT i ARMANI CIJELI RED svi SLAMANI _ _ _ _ _ _ _ _ _ Prije puta integ. tjestenina od pira sa celerom, maslinama, zelenim pestom, malim pomidorima sa balkona... i salata sa klicama brokule uz razne začine i maslin. ulje. Nakon silaska odmarajući uz jednu plažu pratio sam igru više leptira pjegavca oko cvjetova sikavice. Od ove bilke se radi najbolji lijek za jetru. ( Zove se i gospin trn, magareća salata, ošebalj, šarena badeljka, Echinacea...) Naravno, nosio sam puno vode, kapu, mazao se faktorom 50 i tako nemam posljedica od sunca , ali jedna komarica me ubola u ušku lijevog uha i dobio sam na podlaktici sitne tragove neke bodljikave povijuše.

Kudin most 2

 

 Kad vam se svidjela rijeka Krupa i Kudin most evo još par slika koje nisam prije prikazao.

Nakon što smo prešli preko mosta na drugu, lijevu obalu rijeke Krupe i vratili se, malo smo odmorili u hladovini gdje  mladić iz obližnjeg sela prodaje piće hlađeno u jednom mirnijem rukavcu.

Nakon odmora otišli smo težom stazom uz desnu obalu rijeke do stijene koja se može prijeći samo uz pomoć sajli i klinova. Kad smo već čuli za tu mini feratu morali smo je isprobati.

                

                                

Naravno da sam i ja pokušao ali davno nisam ništa slično penjao i nije mi bilo lako održavati se na stijeni.  Sa ovo dvoje planinario sam prije 43 godine i nakon dužeg vremena sa još jednim  planinarom napravili smo zajednički izlet. 

Postoje penjališta i uz more gdje nije problem  pasti.

Vraćamo se strmom stazom nazad s pogledom na Krupu i Kudin most.  Vidite li kravice na ispaši ?

 Enigmatika:

Kad se izbaci slovo viška a ostala premetnu dobit će se pet rijeka u Hrvatskoj (tri u Dalmaciji) a ta slova viška prebačena desno u polja sa ? dati će okomito  još jednu rijeku.

Križaljkica talijanka 9x6 sa dva crna polja i sličicom.

Vodoravno

1. ? 2. Punta, arta, rât (mn.) / Drvo za prelazak preko potoka. 3. Glasanje magarca. /   Popularan alat za prevođenje višejezičnih aplikacija i web stranica. 4. Vrst sira sa velikim rupama. 5. Interpunkcijski znak (mn.) 6. Jedanaesti papa, svetac.

Okomito

1. Pritoka rijeke Krupe. 2. Uzalud. 3. Lučki radnici. 4. Najveće naselje u Hrv. Zagorju. 5. Kem. oznaka za nikal. / Vrst traka za označavanje (3. slovo E). 6. Metar. / Francuski naziv za mlijeko. 7. Doprinos, prilog. 8. Mišić koji pumpa krv kroz žile. 9. Životinja iz porodice kuna (lat. Mustela putorius).

      _ _ _ _ _  _  _  _  _  _  _ _ _ _ _

 Špageti od integ. pira, tikvica, mrkva, cikla, pasir. rajčica,             maslin. ulje...     

Kudin most

Kudin most 

Lijep izlet sa manjom grupom planinara do Kudinog mosta na rijeci Krupi.   Prije Gračaca treba skrenutu prema Obrovcu i nakon prijevoja naglo lijevo prema Golubiću i zatim do parkinga odakle se spušta u kanjon Krupe. Uz izgradnju Kudinog mosta  prema predaji ima i ljubavna priča.

 Kudin most zaštićen je spomenik kulture. Napravljen je od rezanih blokova sedre tehnikom gradnje suhozida i dug 109 metara, širine 1,5 m s 12 lukova od sedre. Prirodna zaštita mostu jest šaš koji raste uz obalu.

Legenda kaže da ga je sagradio prije više od 200 godina mladić Kude kako bi prešao sa svatovima na drugu stranu obale do djevojke, u koju se zaljubio, te ju zaprosio. Tako je  spojio obje obale Krupe i dodatno povezao stanovništvo iz zaseoka Golubić i sela Žegar.

Staza do rijeke Krupe i Kudinog mosta je kratka ali dosta strma i ne može se ići brzo. Lijepi su pogledi na rijeku.

Kudin most je sve bliže.

Treba prijeći preko mosta na drugu stranu i vratiti se.

Rijeka krupa je duga samo 11 km a ima 19 slapova.

Prije povratka prošetali smo malo i uz rijeku.

Odmor kod bivšeg mlina.

                                                   Enigmatski kutak. Srdašce.

Premetaljke

NUDIM KOST

u tom  PARKU

CAJA MLADI

k'o AS PLIVO

 i RAKIJE hladi.

_______________

Zelena salata, mikro zelenje graška, klice rotkvice i alfalve, maslin. ulje.

Uz dvorce i rijeke

 

Uz dvorce i rijeke

Na putu iz Rijeke za Karlovac dijelom po staroj Lujzijani i Karolini i dalje prema Žumberku prolazi se kraj zanimljiviljih dvoraca i preko nekoliko rijeka. Prvo sam posjetio dvorac Novigrad na Dobri, čiji se nastanak pripisuje vremenu oko 14. stoljeća, kad je dospio u posjed krčkih knezova Frankopana, u čijem je vlasništvu do njihove propasti 1671. godine, kada je tragično završila poznata urota Zrinsko-Franskopanska i preuzima dvorce austrijska komora.

Ne prelazim rijeku Dobru kod mjesta Jarče Polje kuda ide sadašnja trasa Lujzijane prema Karlovcu nego krećem lijevo starom trasom  prema   Novigradu i Netretiću, gdje prelazim Dobru preko kamenog mosta iz XVIII st. i dolazim pred dvorac Novigrad koji se obnavlja. 

Lujzinska cesta ( Lujzijana ili Via Ludovicea) spaja Karlovac s Rijekom i u ono doba bila je jedna od najmodernijih cesta u Europi.. Bila je duga je 141 km, građena od 1803. do 1811. i išla je preko Grobničkog polja, Gornjeg Jelenja, Lokava (današnjeg Lokvarskog jezera), Delnica, Skrada, Stubice, Severina na Kupi, Netretića i Stativa. Duljina Lujzijane iznosila je 18 austrijskih milja (1 milja = 7,585 km) i bila je široka oko 6 m.
Karolina je izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća i prva je cestovna poveznica u Hrvatskoj između panonskoga i jadranskoga područja (od Karlovca do Bakra i Rijeke), duga 105,6 km. Prolazila je kroz mjesta Novigrad na Dobri, Bosiljevo, Vrbovsko, Ravna Gora, Mrkopalj, Fužine i Hreljin.

Za Žumberak nastavljam preko grada Ozlja gdje je još jedan zanimljiv dvorac, koji je također bio u vlasništvu Frankopana i Zrinskih.

U Ozlju prelazim preko rijeke Kupe sa pogledom na zanimljivu malu hidroelektranu Ozalj koja je u početku služila samo za javnu rasvjetu grada Karlovca, a potrošnja je bila besplatna. Munjara je puštena u pogon 18. kolovoza 1908. sa dvjema Francisovim turbinama i tako je   grad Karlovac dobio rasvjetu. Pretpostavljam da znate koji je  grad prvi na svijetu dobio rasvjetu  izmjeničnom strujom u kolovozu 1895. g. dok je grad Buffalo dobio iz Tesline hidroelektrane na Niagari godinu poslije.  

Nakon Krašića prolazim kroz   mjesto Strmac Pribićki gdje se nalazi ova lijepa mala 
grkokatolička crkva na umjetnom otočiću.

U Žumberku prelazim preko rijeke Kupčine gdje još ima ovakvih vodenica.

U povratku prelazim rijeku Mrežnicu kod Duge Rese.

Navraćam do starog dvorca u Severinu na Kupi

i ponovo preko Karoline uz dvorac u Staroj Sušici.

Lokvarsko jezero je potopilo dio prvotne trase Lujzinske ceste koja je tada premještena iznad Lokava.

U daljini se vidi Risnjak.

Dolaskom na Kvarner kod Gornjeg Jelenja bilo je puno ovakvih cvjetova pakujca uz cestu.

 Premetaljke:

KRCA VOLA

ONA KRILA

VANI GRDO

RAKIJE BODRA

ona je pila.

Kad se ove riječi ispod premetnu i izbaci

jedno slovo dobiti će se četiri naše

rijeke, dvije koje sam prešao na

ovom putovanju a kad se ta slova 

viška stave sa strane dobiti će se

još jedna rijeka.

BRODAR   __

MARINA    __

PUŠKA      __

SUBOTA    __ 

I jedno lagano srdašce u koje treba smjestiti slova od riječi LUJZIJANA.    💖

Jagode i trešnje iz vrta.

Oko Fužina

  Lagani planinarski izlet prošle nedjelje  na Preradovićev vrh iznad jezera Bajer  i šetnja oko jezera. 

Na vrhu sam sreo grupu starijih domaćih planinara i  iz riječkog PD Pljusak.  Kad već imam godišnju kartu  za starije zašto ne i češće putovati vlakom. Linija je manje nego prije ali opet se nekako dade iskombinirati i neko dalje putovanje kao što sam proljetos išao za Knin. Vrijeme je bilo ugodno za šetnju i vidio sam puno ljudi sa djecom i psima na šetnici oko jezera Bajer.

 Prvo sam krenuo na Preradovićev vrh  sa istočne strane, malo prije naselja Vrata i poslije nastavio na drugu stranu prema špilji 'Vrelo'.  Već nakon želj. stanice naišao sam na guštera sljepića a poslije pri vrhu na mirisne šumske jagode.   Sa mobitelom mi nisu dobro ispale, nema pravi makro kao fotoaparat ali panoramske slike mogu proći u ovom malom formatu. Šetnica na Preradovićev vrh je prva  šetnica u Fužinarskom kraju uređena krajem XIX. st. a vrh je nazvan u čast hrvatskog pjesnika i prevoditelja koji je bio i austrijski general. A možda nije i svim Austrijancima poznato da je Predovićeva unuka, austrijsko-hrvatska književnica Paula von Preradović (udana Molden), autorica  himne Republike Austrije.

 Aurel Forenbacher je 1902. g. u časopicu 'Hrvatski planinar' objavio uspon na Preradovićev vrh a tada još nije bilo jezera i dolinom je tekla rječica Fužinarka/Ličanka.  Evo jedan dio iz njegovog putopisa.

Na Preradovićevom vrhu
Autor: Aurel Forenbacher
Opis uspona na uspona na Preradovićev vrh 1902. godine
Hrvatski planinar, 1902, broj 11. i 12., str. 82-83.

 Boraveći ovih praznika u našem gordom i romantičnom Gorskom kotaru, u ubavoj Fužini, obadjoh sve znamenitije vrhove najbliže okoline, da si nasladim oči divnim vidikom i da se naužijem svježa gorska zraka. Obadjoh ih vrlo mnogo, no nijedan mi se ne omili toliko, koliko baš vrh, što zahvaljuje svoje ime našem slavnom svećeniku Muza, Petru Preradoviću, stoga mislim, da ne bude s gorega i širu publiku s njime malo upoznati.

Preradovićev vrh uzdigao se 885 m. absolutne visine nad morem, no izgleda mnogo niži, pošto mu je relativna visina od Fužine, koja leži na podnožju njegovu, tek kojih 153 m.

Na vrh ćeš se najlaglje popeti, podješ li cestom, što vodi iz Fužine u mjesto Vrata, do t. zv. »Mostića«, pa okreneš li odavle lievo uz brdo. Tu će te putem pratiti obična borovica (Juniperus communis L.), pošto je južni dio Preradovićeva vrha još neobrastao, ali će doskora zaslugom kr. kot. šumara Slavka Sutlića biti obrašten borom zelenim, te vitim jelama i smrekama, koje je gore spomenuti, za pošumljivanje krških krajeva veoma zaslužni šumar, zasadio. No prije nego li se popneš do gorskog grebena, koji kao most veže kosu Bitorajevu sa Preradovićevim vrhom, naići ćeš lahko na kakovu zmiju otrovnicu, gdje se blaži na sunčanom žaru, ali tebe kao planinara neće to ni malo smesti, već ćeš se hrabro dalje uzpinjati imajući na umu onu latinsku: per aspera ad astra. Popevši se tako na spomenuti gorski greben, otvorit će ti se prekrasni izgled na neki dio polja vratarskog i polja ličkog, koja polja spaja umjetna prosieka zemaljskog druma i karlovačko-riečke željeznice. Onoga, koji je botaničar, zadivit će i osebujna flora tog grebena...

Za malo manje od ure sam se popeo do vrha a za oko pola ure spustio do ceste gdje se nalazi i ulaz u špilju 'Vrelo'.   Pogledi na jezero Bajer i Fužine.

Iznad se vide vrhovi Kobiljaka i Medveđak a uspone i na te vrhove ću prikazati u kasnijim postovima.

U špilji Vrelo sam bio prije par godina a i bilo je dosta ljudi koji su čekali vani za iduću turu.  Unutra je samo 8°C i dobro je ponesti jaknu.  Vani je bilo preko 20°C i svi smo hodali u kratkim rukavima.

Desno je moj ruksak, nije smeće.

Šetnja uz jezero Bajer.

Ovi manji grmovi su perunike a čuo sam i kreketanje žaba.

Vidite li dva labuda i crnog psića?

Šetnica na drugoj strani jezera je nazvana po Kreši Goliku, Fužinarcu poznatom kao režiser  filmova i na zidu kod početka staze  nalaze se  panoi posvećeni filmovima koje je režirao. Ovo je vjerojatno njegov najpoznatiji film koji je rado gledan i danas a sada se u spomen tome filmu prikazuje i serija 'Dnevnik velikog Perice', meni također zanimljiva. 

Oko mjesta Fužine ima puno i ljekovite arnike (brđanka, Arnica montana).

Malo i enigmatike, križaljkica 'talijanka' 10x6 sa 5 crnih polja.

Vodoravno

1. ? zajedno sa 10. okomito. 2. Obličje, figura. // Afrička antilopa (mn.) 3. Izrađivač ikona. // Ni bijel ni crn. 4. Proizvođač vune. // Živac. 5. Velika ribarska mreža. // Pomorski pilot, vodič. 6. Crnogorično drvo (turc.) // Palača u Rijeci na trgu Žabica, izgrađena 1888.   po projektu Giacoma Zammattija.

Okomito

1. Osoba koja pliva. 2. Salatna biljka, rukola, riga. Eruca sativa  3. Koji brine o imanju i nabavci. 4. 23. slovo hrv. abecede. // Raj kod starih Slavena. 5. Prah od nekih crvenih algi, služi za želiranje. // Fosfor. 6. Poklon. // Cestovna oznaka za Poljsku. 7. Doktor ... // Lik iz film. serijala Matrix.  8. Radost. 9. Sudionik Ilirskog pokreta u Hrvatskoj. 10. Vidi pod 1. vodoravno.

Pomicaljka sa dvije biljke i jednom životinjom koje sam sreo putem.

ZASJEDA

ORLJAVA

NEGATIV

SIPOREX

AIKIDO

ZADAĆA

Premetaljka

Hrvatski povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar (Fužine, 25. XI. 1828 – Zagreb, 13. II. 1894).

FORA KRIČANJE

Rebusić

Fraza 4-2      rješenje 6.