Uz dvorce i rijeke

 

Uz dvorce i rijeke

Na putu iz Rijeke za Karlovac dijelom po staroj Lujzijani i Karolini i dalje prema Žumberku prolazi se kraj zanimljiviljih dvoraca i preko nekoliko rijeka. Prvo sam posjetio dvorac Novigrad na Dobri, čiji se nastanak pripisuje vremenu oko 14. stoljeća, kad je dospio u posjed krčkih knezova Frankopana, u čijem je vlasništvu do njihove propasti 1671. godine, kada je tragično završila poznata urota Zrinsko-Franskopanska i preuzima dvorce austrijska komora.

Ne prelazim rijeku Dobru kod mjesta Jarče Polje kuda ide sadašnja trasa Lujzijane prema Karlovcu nego krećem lijevo starom trasom  prema   Novigradu i Netretiću, gdje prelazim Dobru preko kamenog mosta iz XVIII st. i dolazim pred dvorac Novigrad koji se obnavlja. 

Lujzinska cesta ( Lujzijana ili Via Ludovicea) spaja Karlovac s Rijekom i u ono doba bila je jedna od najmodernijih cesta u Europi.. Bila je duga je 141 km, građena od 1803. do 1811. i išla je preko Grobničkog polja, Gornjeg Jelenja, Lokava (današnjeg Lokvarskog jezera), Delnica, Skrada, Stubice, Severina na Kupi, Netretića i Stativa. Duljina Lujzijane iznosila je 18 austrijskih milja (1 milja = 7,585 km) i bila je široka oko 6 m.
Karolina je izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća i prva je cestovna poveznica u Hrvatskoj između panonskoga i jadranskoga područja (od Karlovca do Bakra i Rijeke), duga 105,6 km. Prolazila je kroz mjesta Novigrad na Dobri, Bosiljevo, Vrbovsko, Ravna Gora, Mrkopalj, Fužine i Hreljin.

Za Žumberak nastavljam preko grada Ozlja gdje je još jedan zanimljiv dvorac, koji je također bio u vlasništvu Frankopana i Zrinskih.

U Ozlju prelazim preko rijeke Kupe sa pogledom na zanimljivu malu hidroelektranu Ozalj koja je u početku služila samo za javnu rasvjetu grada Karlovca, a potrošnja je bila besplatna. Munjara je puštena u pogon 18. kolovoza 1908. sa dvjema Francisovim turbinama i tako je   grad Karlovac dobio rasvjetu. Pretpostavljam da znate koji je  grad prvi na svijetu dobio rasvjetu  izmjeničnom strujom u kolovozu 1895. g. dok je grad Buffalo dobio iz Tesline hidroelektrane na Niagari godinu poslije.  

Nakon Krašića prolazim kroz   mjesto Strmac Pribićki gdje se nalazi ova lijepa mala 
grkokatolička crkva na umjetnom otočiću.

U Žumberku prelazim preko rijeke Kupčine gdje još ima ovakvih vodenica.

U povratku prelazim rijeku Mrežnicu kod Duge Rese.

Navraćam do starog dvorca u Severinu na Kupi

i ponovo preko Karoline uz dvorac u Staroj Sušici.

Lokvarsko jezero je potopilo dio prvotne trase Lujzinske ceste koja je tada premještena iznad Lokava.

U daljini se vidi Risnjak.

Dolaskom na Kvarner kod Gornjeg Jelenja bilo je puno ovakvih cvjetova pakujca uz cestu.

 Premetaljke:

KRCA VOLA

ONA KRILA

VANI GRDO

RAKIJE BODRA

ona je pila.

Kad se ove riječi ispod premetnu i izbaci

jedno slovo dobiti će se četiri naše

rijeke, dvije koje sam prešao na

ovom putovanju a kad se ta slova 

viška stave sa strane dobiti će se

još jedna rijeka.

BRODAR   __

MARINA    __

PUŠKA      __

SUBOTA    __ 

I jedno lagano srdašce u koje treba smjestiti slova od riječi LUJZIJANA.

Jagode i trešnje iz vrta.

Oko Fužina

  Lagani planinarski izlet prošle nedjelje  na Preradovićev vrh iznad jezera Bajer  i šetnja oko jezera. 

Na vrhu sam sreo grupu starijih domaćih planinara i  iz riječkog PD Pljusak.  Kad već imam godišnju kartu  za starije zašto ne i češće putovati vlakom. Linija je manje nego prije ali opet se nekako dade iskombinirati i neko dalje putovanje kao što sam proljetos išao za Knin. Vrijeme je bilo ugodno za šetnju i vidio sam puno ljudi sa djecom i psima na šetnici oko jezera Bajer.

 Prvo sam krenuo na Preradovićev vrh  sa istočne strane, malo prije naselja Vrata i poslije nastavio na drugu stranu prema špilji 'Vrelo'.  Već nakon želj. stanice naišao sam na guštera sljepića a poslije pri vrhu na mirisne šumske jagode.   Sa mobitelom mi nisu dobro ispale, nema pravi makro kao fotoaparat ali panoramske slike mogu proći u ovom malom formatu. Šetnica na Preradovićev vrh je prva  šetnica u Fužinarskom kraju uređena krajem XIX. st. a vrh je nazvan u čast hrvatskog pjesnika i prevoditelja koji je bio i austrijski general. A možda nije i svim Austrijancima poznato da je Predovićeva unuka, austrijsko-hrvatska književnica Paula von Preradović (udana Molden), autorica  himne Republike Austrije.

 Aurel Forenbacher je 1902. g. u časopicu 'Hrvatski planinar' objavio uspon na Preradovićev vrh a tada još nije bilo jezera i dolinom je tekla rječica Fužinarka/Ličanka.  Evo jedan dio iz njegovog putopisa.

Na Preradovićevom vrhu
Autor: Aurel Forenbacher
Opis uspona na uspona na Preradovićev vrh 1902. godine
Hrvatski planinar, 1902, broj 11. i 12., str. 82-83.

 Boraveći ovih praznika u našem gordom i romantičnom Gorskom kotaru, u ubavoj Fužini, obadjoh sve znamenitije vrhove najbliže okoline, da si nasladim oči divnim vidikom i da se naužijem svježa gorska zraka. Obadjoh ih vrlo mnogo, no nijedan mi se ne omili toliko, koliko baš vrh, što zahvaljuje svoje ime našem slavnom svećeniku Muza, Petru Preradoviću, stoga mislim, da ne bude s gorega i širu publiku s njime malo upoznati.

Preradovićev vrh uzdigao se 885 m. absolutne visine nad morem, no izgleda mnogo niži, pošto mu je relativna visina od Fužine, koja leži na podnožju njegovu, tek kojih 153 m.

Na vrh ćeš se najlaglje popeti, podješ li cestom, što vodi iz Fužine u mjesto Vrata, do t. zv. »Mostića«, pa okreneš li odavle lievo uz brdo. Tu će te putem pratiti obična borovica (Juniperus communis L.), pošto je južni dio Preradovićeva vrha još neobrastao, ali će doskora zaslugom kr. kot. šumara Slavka Sutlića biti obrašten borom zelenim, te vitim jelama i smrekama, koje je gore spomenuti, za pošumljivanje krških krajeva veoma zaslužni šumar, zasadio. No prije nego li se popneš do gorskog grebena, koji kao most veže kosu Bitorajevu sa Preradovićevim vrhom, naići ćeš lahko na kakovu zmiju otrovnicu, gdje se blaži na sunčanom žaru, ali tebe kao planinara neće to ni malo smesti, već ćeš se hrabro dalje uzpinjati imajući na umu onu latinsku: per aspera ad astra. Popevši se tako na spomenuti gorski greben, otvorit će ti se prekrasni izgled na neki dio polja vratarskog i polja ličkog, koja polja spaja umjetna prosieka zemaljskog druma i karlovačko-riečke željeznice. Onoga, koji je botaničar, zadivit će i osebujna flora tog grebena...

Za malo manje od ure sam se popeo do vrha a za oko pola ure spustio do ceste gdje se nalazi i ulaz u špilju 'Vrelo'.   Pogledi na jezero Bajer i Fužine.

Iznad se vide vrhovi Kobiljaka i Medveđak a uspone i na te vrhove ću prikazati u kasnijim postovima.

U špilji Vrelo sam bio prije par godina a i bilo je dosta ljudi koji su čekali vani za iduću turu.  Unutra je samo 8°C i dobro je ponesti jaknu.  Vani je bilo preko 20°C i svi smo hodali u kratkim rukavima.

Desno je moj ruksak, nije smeće.

Šetnja uz jezero Bajer.

Ovi manji grmovi su perunike a čuo sam i kreketanje žaba.

Vidite li dva labuda i crnog psića?

Šetnica na drugoj strani jezera je nazvana po Kreši Goliku, Fužinarcu poznatom kao režiser  filmova i na zidu kod početka staze  nalaze se  panoi posvećeni filmovima koje je režirao. Ovo je vjerojatno njegov najpoznatiji film koji je rado gledan i danas a sada se u spomen tome filmu prikazuje i serija 'Dnevnik velikog Perice', meni također zanimljiva. 

Oko mjesta Fužine ima puno i ljekovite arnike (brđanka, Arnica montana).

Malo i enigmatike, križaljkica 'talijanka' 10x6 sa 5 crnih polja.

Vodoravno

1. ? zajedno sa 10. okomito. 2. Obličje, figura. // Afrička antilopa (mn.) 3. Izrađivač ikona. // Ni bijel ni crn. 4. Proizvođač vune. // Živac. 5. Velika ribarska mreža. // Pomorski pilot, vodič. 6. Crnogorično drvo (turc.) // Palača u Rijeci na trgu Žabica, izgrađena 1888.   po projektu Giacoma Zammattija.

Okomito

1. Osoba koja pliva. 2. Salatna biljka, rukola, riga. Eruca sativa  3. Koji brine o imanju i nabavci. 4. 23. slovo hrv. abecede. // Raj kod starih Slavena. 5. Prah od nekih crvenih algi, služi za želiranje. // Fosfor. 6. Poklon. // Cestovna oznaka za Poljsku. 7. Doktor ... // Lik iz film. serijala Matrix.  8. Radost. 9. Sudionik Ilirskog pokreta u Hrvatskoj. 10. Vidi pod 1. vodoravno.

Pomicaljka sa dvije biljke i jednom životinjom koje sam sreo putem.

ZASJEDA

ORLJAVA

NEGATIV

SIPOREX

AIKIDO

ZADAĆA

Premetaljka

Hrvatski povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar (Fužine, 25. XI. 1828 – Zagreb, 13. II. 1894).

FORA KRIČANJE

Rebusić

Fraza 4-2      rješenje 6.

 

Gradina Klana

 

¨Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog geografskog položaja na raskršću putova sa sjevera prema jugu i s istoka prema zapadu, kao i zbog svojih šuma koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život od željeznog doba na što ukazuju nalazi japodsko-keltske gradine iz 6. ili 5. st. pr.n.e..

Prema Koblerovim izračunima rimski put koji je iz Trsta (Tergeste) preko Krasa vodio do Rijeke (Tarsatica) prolazio je kroz Klanu.¨

U općinu Klana spadaju naselja Breza, Lisac, Studena, Škalnica a grb je sidro.

Nešto prije skretanja za Klanu krenuo sam strmim šumskim putem i malo zavirio okolo za pronaći koju gljivu jer ih u okolici Klane može biti i u ovo doba. Na jednom mjestu uz cesticu lovačko društvo 'Zec' iz Klane upozorava na područje medvjeda. (Još kad bi i medvjedi znali čitati upozorenja). Zašto ne posjetiti i obližnji arheološki lokalitet kad nije daleko a do njega vodi i planinarska markacija jer je i kontrolna točka (KT) Klanjskog planin. puta. Nekad su ovi zidovi bili veći, ali nakon jednog potresa su dijelom odnešeni i upotrebljeni za gradnju drugih građevina u podnožju. Ulovio sam i igru dva leptira okaša, mužjaka i ženke. U povratku sam  kraj zidova primijetio sićušne cvjetove (oko 1 cm) samonikle orhideje, uvijek nasmijane pčelinje kokice (Ophrys apifera) koja je jako zanimljiva jer je povezana i sa saprofitskim gljivama, a ujedno i velika prevarantica jer cvjetovi ispuštaju miris (mješavinu terpenoida) kakav ispuštaju i ženke nekih insekta da bi privukle potencijalnog partnera i onda jadnički mužjaci kukci slete ne znajući, ali barem prenose pelud orhideja. Makar je ovako prefrigana nemojte je brati jer je zaštićena, a ima svoje puno veće rođakinje u trgovinama koje puno duže traju u vazi. A i prevareni kukci se opet poslije nekako snađu i u drugom pogledu. Kad već nisam našao gljive (zločesti medvjed) uzeo sam doma sačuvane suhe vrganje i lisičice i pirjao ih sa graškom i malo kapule uz  razne začine, na kraju dodano maslin. ulje. Opet malo enigmatike za ljubitelje 'talijanki', ima dva crna polja. Pod 1. vodoravno je jedan od naziva zdrave biljke koje još uvijek ima u višim predjelima, a vole je i medvjedi. Vodoravno: 1. -Medvjeđi luk 2. -Tisuću volta 3. -Onaj koji agitira 4. -Vanjski omotač drveta / -Pokazna zamjenica 5. -Suprotni veznik / -Glavni grad Češke 6. -Jedno naše narječje Uspravno: 1. -Jedna od figura u šahu, oznaka S 2. -Kanal za odvod vode 3. -Antički naziv za područja u jug. ist. Europi nastanjen Ilirima 4. -Popularno jelo u Istri i Kvarneru, većinom zimi / -Oznaka za Amper 5. -Po Bibliji prva žena na Zemlji / Petar Vlahov 6. -Agregat, pogonski stroj (mn.) 7. -Ustava na rijeci, protočni bazen 8. -Naziv za vješticu u Istri i Kvarneru (vrst člankonošca) Pomicaljka sa dva naselja u općini Klana. OBLAK RIJEČ LIMES VOZAR RANAC Premetaljke   DRAGANI                                 LANAK                                 HIR ODAJE

Na Velom vrhu

 

Na Veli Vrh iznad naselja Pulac i Drenova idem često jer nije daleko, i makar nije neki veliki vrh (samo 435 m n/m) lijepi su sa njega vidici na sve strane. U ovo doba ima puno biljaka, kao šparoga, veprina, kadulja, ruta, pelin, bazga i drugih koji se mogu iskoristiti, a za jednog školarca koji treba napraviti herbarij pronašao sam biljke: mak, različak, livadna vlasulja, divlja zob, slak, trputac, vodopija, crni sljez, majčina dušica, ljekovita kadulja, livadna kadulja, rusomača, srebrenka (lunaria), divlji ječam (strelica), bijela i crvena djetelina, krestušac, tratinčica, ivančica, puzava ivica, ljulj i još neke trave, a kukolj, mačji repak i buhač nisam pronašao. Po mnogima se na Velom Vrhu osjeća pozitivna energija, a jedan čovjek je šetajući se ovuda i berući šparoge ozdravio od bolesti koja se još uvijek smatra neizlječivom i u zahvalu obnovio je uz pomoć mještana i crkve kapelicu na vrhu, koja je bila u ruševinama od 2. svj. rata. Prošli put sam prikazao  narcise u cvatu, a sada sam naišao na puno  jasenka. Zanimljivi cvjetići solomonovog pečata koji se vide ovako tek kad se dosta sagnemo, ili podignemo listove ispod kojih su cvjetići. Prirodno okno u stijeni. Nisam htio ući do kraja kako ne bih slučajno gurnuo neki kamenčić na penjače ispod, a i inače nije se pametno spuštati bez osiguranja konopom. Penjači vole stijene Velog Vrha, a i ja sam ovdje pred puno godina učio penjati. Stari grad Grobnik "preko puta". Pogled na Vežicu, dio zapadnog dijela Rijeke, Krčki most, visoki dimnjak termoelektrane TE Rijeka (250 m.) koji se nalazi u Urinju, Kostrena, kao   i skroz lijevo puno manji dimnjaci rafinerije. (Na fotki se vide dva otoka, pogodite koji). TE Rijeka već duže ne proizvodi el. struju ali HEP planira napraviti novu korištenjem više različitih tehnologija. Uspio sam primijetiti i zmiju koju zovemo črni gad, (crna poljarica, lat. Hierophis viridiflavus carbonarius) inače  bezopasnu za ljude, ali nije bila raspoložena za foto session i utekla je u procjep u stijeni. Bila je duga skoro 1,5 m. Pogledi na planinu Obruč koju popularno zovemo Grobničke Alpe, ovo je Primorski Klek (1214 m), jedan od vrhova u tom velikom masivu iznad Grobničkog polja. Idući mjesec  ću prikazati i uspon na ovaj vrh. Križaljkica štit 5x7 , jednako vodoravno i okomito. 1. ? 2. Koji ima veliku glavu (može i političar ili  šef koji se pravi važan). 3. pivarski ječam. 4. Hala,velika prostorija. 5. Stanovnik kvarta Trnje u Zagrebu. Premetaljke: PLEŠE, TINJA PALI KACE NAJESTI će se  gladne face. Miješana salata sa sirom i avokadom. Cvijet soli, jab. ocat, maslin. ulje...

Kastafski Mačkov vrh

 

Lijep dan je šteta ne iskoristiti za laganu biciklističku vožnju, ovaj put preko Kastva šetnicom kroz šumu do sela Breza i nazad preko Viškova.   Ovu šetnicu do Mačkovog vrha koriste često stariji planinari, rekreativci i biciklisti. Na dijelu šetnice smo trčali i Riječku Zimsku ligu. Putem ima zanimljivih mjesta, kao ova Šparožna jama, najveća u Kastavštini. U ovoj jami su sondiranjem našli kosti spiljskog medvjeda u nekim donjim odajama. Detalj iz spilje, izgleda kao neka žena. Na ovom dijelu najviše točke su stijene sjevernog i južnog Mačkovog vrha, oba nešto viša od 500 m n/m. Ovaj medo me uvijek pozdravi na ovome mjestu. Na stazi za vrhove ima srušenih starih stabala. A i stabala i grana koji još nisu pali, a u šumama nije rijetkost povreda od pada grana. Prije južnog Mačkovog vrha ima zanimljivih prolaza, ovaj se može zaobići. Ovuda mogu samo mršavi ili niski. Uz stazu bilo je i medvjeđeg luka, kojeg sam i ubrao. Kad cvjeta ne bi ga se smjelo zanmijeniti za bilo koju drugu otrovnu biljku. Na južnom vrhu poluspilja sa oknom u kojoj uvijek ima vode. Pogled sa  Mačkovog vrha južnog na puno veće vrhove Obruč (1377 m.) i Fratar u Grobničkim Alpama. Od životinjskog svijeta nisam puno vidio, ovo je stjenica vatreni opančar. U pukotinama u stijeni pod vrhom našle su mjesto pastirska iglica i papratica. Vraćam se dio puta kako bih došao na sjeverni Mačkov vrh. Odakle se lijepo vidi planina Nanos (1262 m.) u Sloveniji na kojoj sam bio nekoliko puta. U povratku nakon mjesta Breza uz šumsku cesticu ugledao sam ove rascvjetane božure. Integ. tjestenina od pira sa pestom i listovima medvjeđeg luka. Za pesto se u blenderu samelju listovi medvjeđeg luka, dodaju orasi ili pinjoli, parmezanski sir, maslin. ulje, sol, papar i drugo po želji i može stajati u hladnjaku neko vrijeme. Križaljkiva talijanka sa dva crna polja i sličicom. Vodoravno 1. ? 2. prethodnica, modernistički pokret početkom 20. st. 3. Vrućina, pripeka. // Može biti  i pastirski. 4. Sedmo slovo grč. alfabeta. // I, ..., te, niti. 5. Izrađivač vapna (Nekad se u šumi iza Kastva naveliko radilo vapno.) 6. Žitelji azijske države.

Okomito

1. Vrh u kastavskoj šumi bliže Kastvu od Mačkovog vrha (411 m.) 2. Pojam iz Hinduist. filozofije. 3. Važan odjevni predmet. 4. Boja za kosu. // Inicijali poznatog enigmata i blogera. 5. Oznaka za Ogulin. // Rasol, marinat. 6. Talijanski slikar i arhitekt Giorgio (1511. - 1574.). 7. Povrtnjak. 8. Research Data Alliance 9. Svratište (tur.)